Kontinuitet sajmovanja na tlu današnjeg Zagreba datira od početka 13. stoljeća

Kontinuitet sajmovanja na tlu današnjeg Zagreba datira od početka 13. stoljeća, a s prvim pisanim spomenom imena našega grada u „Zlatnoj buli“ kralj Bela IV proglašava Zagreb slobodnim kraljevskim sajamskim gradom (1242.). Potom sajmovanje s Kaptola i Gradeca seli na Harmicu (današnji Trg bana Jelačića), pa s Harmice na mjesto današnjeg Trga žrtava fašizma, a širenjem grada na današnju Heinzelovu ulicu. Zbog uređenja Heinzelove ulice, 60.-ih godina sajam seli u selo Hrelić gdje se duže zadržao sadržaj sajma stoke, a trgovanje robom s dijela Hrelića, današnje Sarajevske ulice i naselja Utrine, preseljava, početkom 1979. na već formirani sajam automobila na sadašnju lokaciju, u Jakuševcu.


Višegodišnjim radovima uklonjeno je preko 100.000 m3 jalovine, ugrađeno je 130.000 m3 nasipnog materijala, izgrađen je sistem odvodnje u skladu s uvjetima uređenja prostora promjera od 60 cm do 160 cm, u dužini preko 3 km, vodovoda promjera 15 cm, hidrantske mreže i sanitarne vode također u dužini preko 3 km, izgrađena je električna i telefonska mreža te radovima mehanizacije osmišljen današnji oblik i sadržaj sajma. Konačno 2007. godine, uvrštena je u GUP izrada prostornog plana o uređenju pojedinih lokacija, pa je, među ostalim, uvršten „UPU sajam automobila“ na sadašnjoj lokaciji Jakuševac. U mjesecu rujnu iste godine, dan je prioritet izrade tom UPU-u.


U svom višestoljetnom postojanju sajmovanje je u Zagrebu, kao i gotovo u svim europskim metropolama i većim mjestima izgubilo nekadašnju važnost dominantne razmjene i sačuvano je i njeguje se kao tradicija i jeka u dušama suvremenih naroda okupiranih najezdom robnih centara kao simbolom globalizacijskih procesa razaranja društvenih komunikacija i stvaranja otuđenosti. Od nekadašnjeg naglaska na trgovanju na današnjim sajmovima sve se više ispoljava sociološka potreba za okupljanjem ljudi sličnih interesa, navika i potreba gdje se još uvijek trguje nesvakidašnjim artiklima, druži se, jede i pije na nekonvencionalan način, susreće poznate iz starih vremena i u stvari se odmara od svakodnevnog tempa. Tako i sajam u Jakuševcu posjeti nedjeljom između 30.000 i 50.000 posjetitelja te je time postao najposjećenija priredba u Hrvatskoj. Sajam posluje sve srijede, subote i nedjelje osim na Uskrs i Božić.

Prvi automobil je u Zagreb doveo trgovac Ferdinand Budicki 1901. godine.

Prvi automobil je u Zagreb doveo trgovac Ferdinand Budicki 1901, koji potom organizira i prvu auto-školu i utrke. Prva utrka utomobila organizirana je u Zagrebu 1913., a započinjala je ispred Kazališnog trga (ispred HNK). Trgovanje automobilima započinje stidljivo, pojedinačnim oglasima u dnevnim novinama pedesetih godina prošlog stoljeća, da bi se prodavatelji spontano 1958./59. počeli okupljati ispred Katedrale pa se početkom šezdesetih godina seli na Jordanovečke livade, zatim na Kenedijev trg pa na Borongaj (bivši aerodrom).


Službeno, ugovorom od 01.10.1970. godine, sajam automobila preseljava na današnju lokaciju u Jakuševcu između vojarne i deponija smeća. Namjera je bila privremena pa je tadašnji organizator sajma automobila, Komunalni centar Zagreb (koji ga je i preselio s Borongaja), naručio od Urbanističkog zavoda grada Zagreba izradu elaborata „Pronalaženje lokacije za sajam automobila u Zagrebu i okolici“, a autor projekta je bio, već tada afirmirani, arhitekta Slavko Dakić. Odabrana je lokacija u Blatu do raskršća „Zaobilaznice“ i auto ceste Zagreb-Karlovac, te uvrštena u GUP 1986. godine. U to vrijeme je sajam već kotirao kao najveći sajam rabljenih vozila u Europi, uz vitalni, popratni sadržaj razmjene rabljene robe „Hrelić“. Nakon 1990. odustalo se od gore odabrane lokacije te je izuzeta iz GUP-a. Za sadašnju lokaciju dobiveni su Uvjeti uređenja prostora i potom petogodišnji, pa zatim i desetogodišnji Ugovor o zakupu.


Na sajmu se nedjeljom okuplja najveća individualna ponuda i potražnja : osobnih vozila (automobila i motocikala), privredna (kombi i dostavna) vozila, kamioni, autobusi i strojevi . Redovita posjeta je od 2.000 do 3.000 osobnih vozila i stotinjak ostalih. Službe sajma pružaju usluge : sklapanje ugovora, oglašavanje putem razglasa; Na prostoru prodaje vozila razmješteno je petnaestak ugostiteljskih objekata sa specifičnom sajamskom ponudom (kotlovina, roštilj, jela sa ražnja i ostala narodna jela).

Više od stotinu izložaba s umjetnicima iz preko 30 zemalja

Mnoge kolekcije, zbirke, radionice, alati i godinama sakupljane stvari moraju voljom ili nevoljom vlasnika nestati iz određenog prostora pa je alternativa deponij smeća ili „Hrelić“. Svake nedjelje više tisuća ljudi donosi i dovozi od ranih jutarnjih sati sve te stvari na prodaju, a sakupljači starina, kolekcionari (među njima i priznati intelektualci) sve to filtriraju i kupuju te time spase mnoge vrijedne stvari, nerijetko i umjetnine, od uništenja. Iako se ovaj sajam ne nalazi u turističkim vodičima, mnogi turisti su ga pronašli, posebno oni iz Mađarske, Austrije, Njemačke, Slovenije i Italije, ali naiđe i poneki Japanac, Skandinavac, Rus, Španjolac ili Amerikanac jer tu mogu naći mnogo zanimljivih sitnica. Posebna su kategorija studenti i znanstvenici koji ovdje znaju pronaći rijetke knjige i razne vrijedne dokumente. Uz malo više volje i sluha naš grad može taj potencijal mnogo bolje iskoristiti.


Unatoč nedefiniranoj ulozi i sadržaju sajma, otvorenjem galerije Zlatni konj u upravnoj zgradi prije tri godine, znatno je obogaćen društveno umjetnički život na području južnog dijela Zagreba, a Jakuševac je postao još atraktivnija turistička destinacija. O tome najbolje govori podatak o skoro stotinu izložaba s umjetnicima iz preko 30 zemalja, umjetničkih radionica, proslava rođendana velikana kao što su Nelson Mandela, Nikola Tesla, Barack Obama, Alfred Pal, Ivica Antolčić, Bogdan Budimirov, zatim proslave nacionalnih praznika SAD-a, Makedonije, Indije, Ukrajine, Slovačke, Brazila, Libije, Kine, Izraela, Norveške i drugih te suradnja s Hrvatskim društvom pisaca i humanitarnim udrugama.


Na sajmu, pored spontanog okupljanja intelektualaca, umjetnika i ljubitelja umjetnina, uz napore organizatora priredbe i spomenutih izložbi, bilježimo i organizirane posjete učenika osnovnih i srednjih škola što proizlazi iz kontinuiteta kulturnih i umjetničkih događanja. Skorašnje otvaranje stalne svjetske izložbe male i minijaturne keramike s preko 300 djela iz 70 zemalja definitivno pretvara upravnu zgradu sajma u jedan novi kulturno umjetnički centar te stoga u građenju budućnosti sajma to treba uklopiti u osmišljenu zonu s cjelotjednim sadržajima. Neka ovo obilježavanje jubileja bude poticaj za pokretanje nove ere ovog popularnog okupljališta posjetitelja Zagreba i njegovog stanovništva.

Gdje se nalazimo?

Sajam automobila Zagreb d.o.o.


Sajmišna cesta 8, HR-10010 Zagreb
Tel. +385 1 660 99 00
Fax. +385 1 660 99 15
E-mail: info@sajam-automobila-zagreb.hr

Kontakti

Uprava sajma posluje sve dane od 07:00 - 15:00 sati.


Sajam automobila Zagreb d.o.o.
Sajmišna cesta 8, HR-10010 Zagreb
Tel: +385 1 660 99 00
Fax: +385 1 660 99 15
E-mail: info@sajam-automobila-zagreb.hr

Miroslav Filipčić, izvršni direktor


Tel: +385 1 660 99 00
Tel: +385 1 660 99 14
Fax: +385 1 660 99 15
E-mail: info@sajam-automobila-zagreb.hr

Sajam vozila posluje nedjeljom od 07-00 - 15:00 sati, a ulaz vozila počinje od 05:00


Tel: +385 1 660 99 00
Fax: +385 1 660 99 15

Sajam robe i antikviteta posluje srijedom i nedjeljom od 06:00 - 14:00


Tel: +385 1 660 99 10
Fax: +385 1 660 99 15
E-mail: sajam.robe@sajam-automobila-zagreb.hr

Ivana Pišk, voditeljica sektora općih poslova


Tel: +385 1 660 99 06
Fax: +385 1 660 99 15
Mob: +385 99 2433 337
E-mail: pisk@sajam-automobila-zagreb.hr

Jelena Grgić, voditeljica sektora komercijalnih poslova


Tel: +385 1 660 99 00
Fax: +385 1 660 99 15
Mob: +385 98 304 215
E-mail: grgic@sajam-automobila-zagreb.hr

Ivor Tomašić, voditelj sektora održavanja i naplate


Tel: +385 1 660 99 10
Fax: +385 1 660 99 15
Mob: +385 98 9834 668
E-mail: tomasic@sajam-automobila-zagreb.hr

Drago Obad, direktor


Tel: +385 1 660 99 00
Tel. +385 1 660 99 14
Fax: +385 1 660 99 15
E-mail: info@sajam-automobila-zagreb.hr

Opće informacije


IBAN: HR1823300031153228208
IBAN: HR2624840081100419582
Matični broj: 03219321
OIB: 43375729792